Intervju s načelnikom općine Čitluk Marinom Radišićem povodom ovogodišnjih Dana berbe grožđa
U Čitluku danas počinje tradicionalna manifestacija “Dani berbe grožđa”, što je bio povod za razgovor novinarke Večernjeg lista s načelnikom općine Marinom Radišićem.
Uz predstavljanje bogatog programa tradicionalne manifestacije, Radišić se dotaknuo i brojnih drugih tema vezanih uz tu općinu. Između ostaloga, na razvoj gospodarstva, naglašavajući dobru popunjenost gospodarskih zona.
Danas počinje trodnevna manifestacija “Dani berbe grožđa”. Kakav je program osmišljen? Što je drugačije u odnosu na dosadašnje godine?
– Program ovogodišnje, 63. turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije “Dani berbe grožđa – Brotnjo 2018.” počinje večeras u 19 sati izložbom slika akademske slikarice Marije Galić “Kamen u kojemu je zapisana duša” u Galeriji Kluba Matice hrvatske Čitluk, a nakon toga je predstavljanje knjige književnika Emila Raspudića “Časna sestra Dominika”, objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku.
U subotu su Međunarodni karate turnir “DBG Open 2018.” i Međunarodni atletski miting Memorijal “Bože Gagro 2018.”, a u 19 sati u Podrumu Ostojić – Monako 2000 u Potpolju predstavljanje knjige “Mikotoksini: pojavnost, prevencija i redukcija” autorica prof. dr. sc. Jelke Paladin, doc. sc. Višnje Vasilj, prof. dr. sc. Danijele Petrović, zatim stručna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva u organizaciji Agronomskoga i prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Federalnog agromediteranskog zavoda te na kraju “Aktualni sustav zaštite geografskog podrijetla vina u BiH” prof. dr. sc. Milenka Blesića.
Drugačije u odnosu na dosadašnje godine je održavanje u nedjelju u hotelu Brotnjo s početkom u 14 sati Turističkog foruma “Tradicija u funkciji turizma”. Turistički forum stavlja naglasak upravo na ono čime se Brotnjo ponosi – tradiciju uklopljenu u prirodnu baštinu. Kroz stručna predavanja, dijalog i primjere dobrih praksi te iskustva renomiranih panelista cilj Turističkog foruma je predstaviti mogućnosti i dobre prakse iz turistički razvijene regije Republike Hrvatske te uputiti na nove prilike, način suradnje i smjernice u razvoju atraktivnih oblika turizma.
Nakon svečanog mimohoda svih sudionika slijedi svečano otvaranje 63. turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije “Dani berbe grožđa – Brotnjo 2018.” koja se ove godine održava pod generalnim pokroviteljstvom hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, a nakon toga početak programa kulturno-umjetničkih društava, skupina i pojedinaca te na kraju koncert Tomislava Bralića i klape Intrade.
Prošle godine zbog loših vremenskih uvjeta vinari nisu imali razloga za slavlje, ove godine situacija je obrnuta. Kakvi su prinosi?
– Za razliku od prošle godine, koja je za vinogradare bila iznimno teška zbog nezapamćenog mraza, a kasnije i dugotrajne suše, ovogodišnja berba grožđa bit će rekordna. Već više godina ne pamti se ovako veliki urod.
A kvaliteta?
– Kvaliteta će biti visoka, ali s obzirom na količinu uroda, nije realno da kvaliteta dosegne rekordne brojke.
Koliko je trenutačno na području općine Čitluk zasađeno vinove loze? Niču li novi vinogradi?
– U broćanskim vinogradima, koje mi volimo nazvati srcem vinogradarske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, zasađeno je oko 800 hektara. Posljednjih godina nije bilo značajnijih promjena u zasađenim površinama. Bez obzira na vrhunsku kvalitetu grožđa i vina, naši vinogradari i vinari imaju problema s plasmanom svojih proizvoda. S jedne strane pojavljuje se uvozno grožđe, a s druge je otežan izvoz naših vina.
Jesu li autohtone hercegovačke vrste dovoljno prepoznate u BiH i svijetu?
– U BiH je dosta prepoznata kvaliteta naših vina i to je glavno tržište za naše proizvode. Lijepo je vidjeti da se naša vina izvoze na druga tržišta, ali tu je puno prostora za daljnju prezentaciju naših vina i povećanje izvoza, što bi sigurno potaknulo podizanje novih vinograda.
Čitluk je jedna od rijetkih općina čija je gospodarska zona gotovo cijela zauzeta. Što je tajna uspjeha? Koliko je zaposlenih u gospodarskoj zoni Tromeđa?
– Općina Čitluk se po mnogim pokazateljima svrstava među razvijenije općine. Prema posljednjim podacima sa Zavoda za zapošljavanje, zaposleno je 6411 osoba. Od toga broja, više od 90% radi u privatnom sektoru. Radimo na stalnom poboljšanju infrastrukture u gospodarskoj zoni, u tijeku je priprema natječaja za izgradnju jedne servisne prometnice koja bi po dubini povezala ulaze 1, 2 i 3.
Hoće li se ova zona širiti ili je u planu otvaranje nove na drugoj lokaciji?
– Uz Tromeđu, imamo otvorene još dvije gospodarske zone. Imamo stalnih zahtjeva od investitora za dodjelu građevnog zemljišta u gospodarskim zonama gdje bi se gradili poslovni objekti i zapošljavali novi radnici, ali, nažalost, to ne možemo raditi zbog toga što odredbe Zakona o građevnom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima nisu usklađene. Stalno upozoravamo na taj problem i imamo apsurd da ljudi traže posao, a mi nismo u mogućnosti raspolagati građevnim zemljištem i dodjeljivati ga novim investitorima koji bi zapošljavali nove djelatnike. Iskreno se nadamo kako će se brzo donijeti propisi koji će nam to omogućiti.
Velika perspektiva općine Čitluk je turizam, međutim, općina od njega još uvijek nema neku korist. U čemu je problem?
– Problem su postojeći zakoni o turizmu i boravišnoj pristojbi. Već dulje tražimo donošenje novih zakona o turizmu i boravišnoj pristojbi koji bi ispravili nepravdu te osigurali povratak sredstava od boravišne pristojbe kako bi se ta sredstva koristila za unapređenje infrastrukture u mjestima gdje su prikupljena. Kako se stalno odugovlači s usvajanjem novih zakona, u lipnju ove godine smo na Općinskom vijeću Čitluk usvojili odluku o osnivanju Turističke zajednice općine Čitluk u cilju razvoja turizma, unapređenja i promocije turizma na području općine Čitluk u cjelini i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. Uz našu, to je napravilo još nekoliko općina u HNŽ-u te očekujemo donošenje Zakona o raspodjeli boravišne pristojbe u našoj županiji koji bi svakako omogućio razvoj turizma na ovim prostorima.
Koliko uopće godišnje turista boravi u općini Čitluk?
– Ne postoje točni podaci i do njih je nemoguće doći. Jedini podaci postoje u Turističkoj zajednici HNŽ-a, ali oni sigurno ne odgovaraju stvarnim brojkama. Donošenjem novih zakona i povratkom većeg dijela boravišnih pristojbi u mjesta gdje su prikupljene sve bi se promijenilo i tada bismo imali precizne podatke.
Što je s infrastrukturnim projektima?
– Općina Čitluk kontinuirano i sustavno radi na unapređenju uvjeta za život na području Brotnja. Izdvajajući vlastita sredstva i uz potporu viših razina vlasti, uspijevamo realizirati značajne infrastrukturne projekte. Završen je kružni tok kod pošte u Međugorju. To je bio dosta zahtjevan posao koji je uključivao premještanje velikog broja instalacija, polaganje kanalizacijskih cijevi i natkrivanje jednog dijela potoka Lukoć. Izgradnjom tog kružnog toka dosta je poboljšana sigurnost prometa u Međugorju. U protekloj godini radilo se dosta na prometnoj infrastrukturi, sanirano je dosta lokalnih cesta, a radovi se izvode i ovih dana. Urađeno je dosta nogostupa, uređen park “Sivrići” u Međugorju, ovih dana privode se kraju radovi na uređenju parka i dječjeg igrališta na Trgu Ivana Pavla II. u Čitluku, radi se postavljanje nove rasvjete te zamjena postojeće LED rasvjetom na području općine, u Međugorju i Bijakovićima postavljena je turistička kanalizacija. Završena je prva faza uvođenja videonadzornoga sustava snimanja javnih cesta i javnih površina na području općine Čitluk. Projekt kanalizacije, koji je proglašen strateškim za općinu Čitluk, odvija se planiranom dinamikom. Počeli su radovi na izgradnji dvaju krakova kanalizacije u Međugorju i Bijakovićima koji omogućuju priključivanje novih korisnika na kanalizacijski sustav, a potpisan je ugovor za izgradnju sekundarne mreže dvaju kanalizacijskih vodova u naseljenim mjestima Međugorje i Bijakovići ukupne vrijednosti veće od 800 tisuća maraka. Ovih dana počinju radovi na rješavanju problema odvodnje oborinskih voda iz središnje zone općine Čitluk. Nastavljamo s obnavljanjem školskih objekta, prije početka nove školske godine završena je obnova zgrade Područne škole u Služnju, tako da učenici iz Služnja sada nastavu prate u obnovljenoj školskoj zgradi. Isto tako, potpisan je ugovor za rekonstrukciju krovišta Osnovne škole “Čerin”. U idućem razdoblju u planu su mnogi značajni projekti, završena je projektna dokumentacija za sportsku dvoranu Osnovne škole “Bijakovići”, radi se na projektnoj dokumentaciji sportske dvorane Srednje škole fra Slavka Barbarića, kao i na projektnoj dokumentaciji obnove zgrade Kulturno-informativnog centra u Čitluku. Radi se na projektnoj dokumentaciji parkirališnog prostora i javnih toaleta u Međugorju i Bijakovićima. Nastavit ćemo s daljnjim ulaganjima u lokalnu prometnu infrastrukturu, a programom Ministarstva prometa i veza HNŽ-a u ovoj godini previđena je značajnija sanacija regionalnih cesta Žitomislići – Čitluk i Tromeđa – granica ZHŽ-a.
Radit će se prilazna cesta prema koridoru Vc. Koja je vrijednost te prometnice? Kad se očekuje završetak radova?
– Problem pristupne ceste od čvora Zvirovići do Tromeđe, koji je trebao biti završen i prije otvaranja spomenutog čvora, konačno bi trebao biti riješen. Ti radovi nisu više vezani uz početak nastavka izgradnje autoceste Zvirovići – Počitelj, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o izdvajanju 5 milijuna konvertibilnih maraka potrebnih za završetak radova na toj prometnici dužine 5,8 kilometra te je Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar krajem lipnja ove godine raspisalo natječaj za rekonstrukciju ceste. Ubrzo bi trebao biti izabran izvođač, a nakon toga će i početi izgradnja.
Je li završena izrada urbanističkoga plana za Međugorje i Bijakoviće?
– Od izrađivača plana dobili smo prednacrt urbanističkoga plana za urbano područje naseljenih mjesta Međugorje i Bijakovići. Plan ide na sljedeću sjednicu Općinskog vijeća Čitluk i nakon usvajanja nacrt se upućuje na javnu raspravu. Vjerujem kako će brzo nakon toga ići na usvajanje na Općinsko vijeće.
Kakva je suradnja s višim razinama vlasti?
– Suradnja s višim razinama je korektna i većina ranije navedenih projekata realizirana je uz potporu viših razina vlasti. Iskreno zahvaljujem na toj potpori i čvrsto vjerujem kako će se ta suradnja nastaviti u idućem razdoblju za razliku od onih razdoblja kada uopće nismo imali potporu viših razina vlasti. Osim potpore našim projektima, očekujemo brže donošenje zakona na višim razinama koji bi omogućili bolje funkcioniranje lokalne vlasti.
Pogađa li općinu Čitluk problem iseljavanja i u kojoj mjeri?
– Iseljavanje nije zaobišlo ni našu općinu, ali sigurno je prisutno u puno manjoj mjeri nego u ostatku države. Teško je utvrditi stvarne uzroke ili naći neko brzo rješenje. Ono što mi s lokalne razine možemo učiniti je stalno ulaganje u infrastrukturu i stvaranje boljih uvjeta za život, a posebno stvaranje uvjeta za nove investicije i zapošljavanje. Ono što daje optimizam je stalno povećanje broja zaposlenih u našoj općini. Vjerujem kako bi rješavanjem političke stabilnosti zemlje došlo do gospodarskog razvoja koji bi pratilo povećavanje plaća, što bi sigurno umanjilo odlaske iz cijele države.
Marija Medić Bošnjak / Vecernji.ba