Login

Lost your password?
Don't have an account? Sign Up

Općina Čitluk se nalazi u jugozapadnom području Hercegovine. Područje današnje Općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi se put u povijesti spominje 1306./07. godine u trgovačkim odnosima s Dubrovnikom. Taj do sada najstariji nadnevak nađen je u dubrovačkom Povijesnom arhivu, što nas upućuje na činjenicu da je Brotnjo bilo povezano s tim primorskim gradom još u srednjem vijeku.

Od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća kao administrativno središte Brotnja razvija se gradić Čitluk. Danas se Općina Čitluk (Brotnjo) nalazi u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije i obuhvaća prostor površine 181 km2. Općina Čitluk graniči s gradovima: Mostarom, Čapljina, Ljubuški i Široki Brijeg. Sjeveroistočno od granica Općine teren se spušta prema Mostarskom blatu i jugozapadno prema dolini Trebižat, a na njezinoj jugoistočnoj strani prema toku rijeke Neretve.

DSC_1509-min
DSC_1520-min

Sa širim područjem Općina je vezana regionalnim cestama koje je povezuju s najznačajnijim magistralnim pravcem M-17 (Sarajevo-Mostar-Ploče, dio europskog pravca E-73) i magistralnim pravcem M-6 Grude-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje. Na područje Općine nalazi se i dionica najznačajnije željezničke pruge u BiH sa željezničkom stanicom u Biletić Polju. Navedene prometnice i sama Općina nalaze se u servisnom području Zračne luke Mostar, što upućuje na činjenicu da Općina Čitluk ima zadovoljavajući geoprometni položaj.

U Općini Čitluk je 27 MZ koje se, uz općinsko središte Čitluk, prostiru na sljedeća naseljena mjesta: Bijakovići, Biletići, Blizanci, Blatnica, Dobro Selo, Čalići, Čerin, Dragićina, Veliki Ograđenik, Mali Ograđenik, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići, Međugorje, Paoča, Potpolje, Služanj, Tepčići i Vionica.

DJI_0274-min
DJI_0999-min

Zbog položaja između kontinentalnog zaleđa na zapadu i sjeverozapadu s jedne strane i doline Neretve na istoku i jugoistoku s druge strane, Općina Čitluk ima izrazito dobar zemljopisni položaj. Najviša točka Općine Čitluk nalazi se na planini Trtla 582 mnv, a najniža u mjestu Kručevići i iznosi 22 mnv.

Klima u Općini Čitluk je sredozemna s izrazito dugim, toplim i sušnim ljetima te blagim zimama, barem za onaj prostor Općine koji je uglavnom ili 99% nastanjen i gdje se odvija gospodarski i svaki drugi život. Vrlo malim dijelom teritorija Općina Čitluk ulazi u planinsko područje i to na prostoru planine Trtla, te se može reći da Općina Čitluk na tim prostorima ima i planinske klime. Na prostoru Općine Čitluk ima oko 1700 sati sunčanog razdoblja u godini ili oko 170 dana u godini, (ovi podaci su procijenjeni nakon analize podataka iz okruženja). Prosječna godišnja količina padalina za prostor Općine Čitluk je oko 1200 mm padalina.

Rubnim područjem Općine protječe rijeka Neretva koja je bogata plemenitom ribom, a uz grad Čitluk protječe potok Lukoć. Okolna brda, Crnica (na jugu, vrh Križevac 520m n/m), Trtla i Ozren (na sjeveru vrh 510 m n/m), obiluju tipičnim mediteranskim raslinjem, makijom, ljekovitim biljem i divljači.

Sektor u kojem je, po prirodnom potencijalu, Čitluk najsiromašniji su površinske vode. Jedini stalni vodeni tok je riječni tok rijeke Neretve koja u dužini od cca 9 km dodiruje rub općine Čitluk. Drugi vodeni tokovi su prvenstveno vezani za kišna razdoblja tj. jesenje i zimsko, kada brojni podzemni tokovi izlaze na površinu. Najznačajniji je potok Lukoć koji izvire s ruba Broćanskog polja na vrelu Elezovac u mjestu Hamzići i teče cijelim poljem te uz rub Čitluka protječe kroz Međugorje i utječe u rijeku Studenčicu u Studencima. Ne tako dug, ali dosta značajan, je vodotok potoka Dunajca koji izvire u mjestu Biletić Polje i ulijeva se u rijeku Neretvu. U neposrednoj blizini Dunajca i Neretve smješten je i vodozahvat za cijelu Općinu Čitluk, na nadmorskoj visini od 24 mnv.

Također, u jesenskom i zimskom razdoblju na rubu Broćanskog polja, nakon višednevnih oborina aktivna postaju podzemna vrela i dolazi do plavljenja cijelog Čitlučkog polja te ova voda ide dalje kroz potok Lukoć kroz branu sagrađenu pedesetih godina prošlog stoljeća, koja je bila zamišljena kao sustav akumulacije za natapanje međugorskog polja, a koja sada štiti uži centar Međugorja od poplava.

Integrirana strategija razvoja Općine Čitluk 2019. – 2027.