Davne 1306. godine, na jučerašnji dan, prvi put u povijesti zapisano je ime Brotnja, područja koje je od davnina privlačilo ljude zbog svoje blage mediteranske klime i iznimnih potencijala za razvoj različitih oblika poljoprivrede. Općina Čitluk 717 godina poslije slavi svoj dan s novim perspektivama razvoja koje, osim svjetske vinske prepoznatljivosti, kao i hodočasničkog turizma, uključuju i zamah malog i srednjeg poduzetništva. O ovim, ali i ostalim temama značajnima za lokalni razvoj za Večernji list govorio je načelnik općine Čitluk Marin Radišić.

Večernji list: Dan općine Čitluk prilika je za napraviti osvrt na urađeno u proteklih godinu dana. Možete li se osvrnuti na ključne infrastrukturne i gospodarske projekte koji su provedeni ili se trenutačno provode na prostoru općine?

– U proteklih godinu dana Općina Čitluk nastavila je s ulaganjima u prometnu infrastrukturu. Za ovu svrhu namijenili smo 900 tisuća konvertibilnih maraka proračunskih sredstava, no ulaganja u ovaj sektor mnogo su veća jer u realizaciji ove vrste infrastrukturnih projekta imamo podršku viših razina vlasti. Tijekom prošle godine počeli smo projekt izgradnje spojne ceste u zoni Bare, koji se odvija u fazama. Ulažući u prometnu infrastrukturu izgradili smo nove servisne prometnice u Gospodarskoj zoni Tromeđa, radili na izgradnji i obnovi prometnica u više mjesnih zajednica, a valja istaknuti kako je prometnica u Rudarskoj ulici u cijelosti obnovljena nakon izgradnje kanalizacijskog sustava. Inače, širenje kanalizacijske mreže i priključenje novih korisnika na kanalizacijski sustav za Općinu Čitluk je jako značajno te i u ovom području imamo nekoliko realiziranih i planiranih projekata. U proteklom razdoblju započeli smo s izgradnjom sportske dvorane Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića, obnovili zgradu područne škole u Gradnićima i u više faza napravili značajan posao u izgradnji sportske dvorane OŠ Bijakovići i nadogradnji zgrade škole, koja bilježi povećan broj učenika. Ulaganja u poboljšanje uvjeta u obrazovnim institucijama jedan su od naših prioriteta, a po pitanju ulaganja u infrastrukturu prioritetnim su također ocijenjeni širenje i modernizacija mreže javne rasvjete na području cijele općine. Ipak, za našu lokalnu zajednicu posebno je značajan projekt izgradnje zgrade Kulturno-informativnog centra Čitluk i moram istaknuti kako smo potpisali ugovor za nastavak radova. Do sada smo u realizaciji naših projekata imali značajnu potporu viših razina vlasti, kao i Republike Hrvatske. Vjerujem da će tako biti i u idućem razdoblju.

Večernji list: Postoji niz prednosti s kojima čitlučko gospodarstvo može konkurirati. Na koje biste posebno skrenuli pozornost te kakva je trenutačno ekonomska situacija?

– Gospodarstvo je pokretač cjelokupnog života i razvoja svakog društva, a ono se u našoj općini najviše temelji na razvoju malog i srednjeg poduzetništva te na hodočasničkom turizmu i poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon pada gospodarske aktivnosti i broja zaposlenih za vrijeme pandemije, povećavaju se aktivnosti naših gospodarstvenika i broj zaposlenih približava se brojevima koje smo imali prije pandemije. Lijepo je vidjeti kako naši gospodarstvenici vjeruju da mogu uspješno raditi na ovim prostorima, ulagati u objekte, zapošljavati nove djelatnike. Zajedno moramo stvarati takve uvjete da mladi ne razmišljaju o odlasku s ovih prostora.

Večernji list: Gdje su perspektive razvoja u godinama koje dolaze?

– Perspektive su sigurno dobre. Nakon višegodišnjeg problema zbog neusklađenosti Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima nismo mogli raspolagati građevinskim zemljištem iako smo imali mnogo zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta u gospodarskim zonama gdje bi se gradili poslovni objekti i zapošljavali novi radnici. Nakon što smo riješili taj problem, ponovno postoji zanimanje investitora za građevinskim zemljištem i gradnjom gospodarskih objekata. To će sigurno dovesti do daljnjeg gospodarskog rasta u našoj općini, a sigurno i suradnja s Udrugom gospodarstvenika Brotnjo, koja je osnovana u cilju poticanja i promicanja poslovne aktivnosti kroz umrežavanje, zajedničko znanje, ideje i resurse te strateški razvoj našeg područja. Isto tako, u cilju razvoja turizma i turističke infrastrukture, unaprjeđenja turizma i promocije turizma na području općine u cjelini i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom, osnovali smo Turističku zajednicu općine Čitluk te očekujemo veći razvoj turizma i njegove promocije na području općine u cjelini, a samim tim daljnji gospodarski rast. Želimo da Brotnjo bude mjesto ugodnog življenja i mjesto gdje će ljudi vidjeti svoju perspektivu.

Večernji list: Kakve su mogućnosti kada govorimo o suradnji s drugim općinama, odnosno u kontekstu prekogranične suradnje na projektima koje financira EU?

– Prekogranična suradnja u realizaciji projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije veliki je potencijal. U prvom redu, naši partneri u ovakvim projektima su lokalne zajednice iz Republike Hrvatske, koje imaju mnogo više iskustva u ovom području. Jedan od novijih projekata ove vrste je naša suradnja s Gradom Kutjevom u projektu “Igrom od Kutjeva do Čitluka”, a sada radimo na zajedničkom projektu na poziv Interreg Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Svakako da se nadam kako ćemo u razdoblju koje je pred nama dodatno osnažiti partnerstvo s partnerskim gradovima, općinama i županijama.

Večernji list: U kojoj mjeri Općina može kroz svoje demografske mjere utjecati na zaustavljanje trendova?

– Lokalne zajednice, pa tako i Općina Čitluk, nastoje, u okviru svojih mogućnosti, pozitivno utjecati na demografske trendove. Mladim obiteljima nastojimo pomoći jednokratnom novčanom pomoći za novorođeno dijete. U suradnji s Vladom HNŽ-a osigurali smo besplatne udžbenike za učenike osnovnih škola, kao i besplatan prijevoz, studenske stipendije, što su samo neke od mjera usmjerenih na pomoć obiteljima. Od značajnijih mjera koje olakšavaju podizanje obiteljskih kuća svakako je oslobađanje od plaćanja građevinske dozvole za 200 kvadrata stambenog prostora. Svakako ne smijemo zanemariti ni ulaganja u obrazovne institucije te valja spomenuti kako smo započeli s praksom sistematskih pregleda učenika osnovnih škola.

Večernji list/Dario Pušić