Predstavljanje romana „Veliki Kolhoz“ autora Mate M. Erića održano je sinoć u Galeriji fra Didaka Buntića, a uz prof. Andriju Stojića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Čitluk, u predstavljanju su sudjelovali: Mate Erić, autorov bratić, Emil Raspudić, prof. Robert Pehar, glumac i autorov unuk Ivan Erić koji je za ovu prigodu doputovao iz Argentine.

Sinoćnje predstavljanje romana čiji su nakladnik Ogranak Matice hrvatske u Čitluk posjetili su brojni posjetitelji koji su mogli uživati u izvanrednom kulturnom događaju.

Na početku predstavljanja, domaćin prof. Andrija Stojić pozdravio je sve nazočne i kazao:

„Iz pjesama koje je objavio i romana kojeg večeras predstavljam zorno je vidljivo da je autora Matu emigracija kao čovjeka očito mrvila, a kao pjesnika ona ga je čeličila, obogaćivala patnjama. Njegovu patnju i bol zbog odvojenosti od domovine drži iznimno nadahnjujućom i književno plodonosnom. Emigracija je, dakle, bila Matina svjesni izbor; između tlačiteljskoga jugoslavenskog komunističkog režima i širokih vidika slobodnoga svijeta Mate je izabrao ono drugo. Taj je izbor implicirao patnju zbog odvojenosti od zavičaja, osamljenost i gorčinu emigrantskog kruha, ali i dubinu nadahnuća i stvaralaštva te izuzetno vrijedne i originalne književne plodove“.

Uistinu, ovaj roman Mate Matea Erića obiteljska je saga mnogih obitelji koja prati život na jednom kolektivističkom gospodarstvu, kao izravnu kritiku totalitarističkog režima, sa zatiranje ljudski sloboda i prava na intimu , pa od tud i naslov romana.

Nazočne je pozdravio autorov unuk Ivan Erić iz Cordobe, Argentine i pojasnio kako u romanu njegov djed Mate čitateljima predočava životni put-obiteljsku sagu, odnosno sve one događaje koji su vezani za emigraciju, sva previranja i san o stvaranju hrvatske države.

U romanu su obrađena mnogobrojna značajna povijena razdoblja pa je stoga prof. Emil Raspudić, na predstavljanju o romanu kazao: „Roman Mate Matea Erića „Veliki Kolhoz“ nije samo roman, on je prvenstveno povijesno djelo, dokument kojim na mikro primjerima autor uspijeva prikazati svu neprirodnost totalitarizma i pretkazati naposljetku da su ti režimi i sami osuđeni na tragične završetke…

Svoj osvrt na roman dao je i dramski umjetnik Robert Pehar, glumac u HNK Mostar koji je čitao ulomke iz romana i kazivao stihove, od malog broja pjesama sačuvanih iz pjesničke ostavštine autora.

Za cjelovečernji glazbeni ugođaj pobrinuo se mladi glazbenik Kristijan Ravlić koji je na gitari izveo nekoliko skladbi, priopćeno je iz OMH Čitluk.