„Metastaze jedne revolucije – Uspostava komunističko-partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine“ nova je knjiga prof. dr. Ivice Šarca. Prof. Šarac u svojoj novoj knjizi na znanstven način obrađuje razdoblje od dolaska jugoslavensko-partizanskih postrojbi u zapadne dijelove Hercegovine i uspostave prve komunističke vlasti do završetka procesa ovladavanja navedenim prostorom. „Metastaze jedne revolucije“ druga je knjiga iz planiranog troknjižja prof. dr. Ivice Šarca i sinoć je predstavljena u Hotelu Brotnjo.

O knjizi, koja je rezultat pretraživanja izvorne građe u arhivskim ustanovama u Mostaru, Zagrebu i Beogradu, sinoć su govorili: prof. dr. Božo Goluža, dr. fra Robert Jolić i autor knjige koji nakon „Kulture selektivnog sjećanja“ i u „Metastazama jedne revolucije“ nastavlja obrađivati genezu stereotipa o hercegovačkim Hrvatima.

Izvedbom glazbene teme iz filma „Misija“ predstavljanje su otvorile Katja Krolo Šarac i Marijeta Šarac, nakon čega je prof. dr. Božo Goluža, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i glavni urednik izdavačke kuće „Crkva na kamenu“ dao svoj osvrt na knjigu koja je 154. nakladničko ostvarenje spomenute izdavačke kuće.

– Kao što je autor u svojoj prvoj knjizi, bez ikakva sustezanja, iznosio činjenično stanje potkrijepljeno dokumentima u svezi početka Drugoga svjetskog rata na našim prostorima i stvaranja NDH, tako u ovoj drugoj knjizi, koja obrađuje događanja od jeseni 1944. do proljeća 1945., sine ira et studio iznosi činjenice, dakako i ovoga puta isključivo na osnovi dokumenata. Valja primijetiti da za ovakav pristup, za koji se opredijelio prof. Šarac, s obzirom na prostor i vrijeme u kojemu živimo, treba imati hrabrosti. Naime, neki povijest smatraju „statičnom“ znanošću, tj. ono što je jednom rečeno, zapečaćeno je za sva vremena. Ako se netko usudi dirnuti u te „stupove povijesti“ proglasi ga se revizionistom, što bi u njihovim diskursu značilo krivotvoriteljem povijesti – kazao je prof. dr. Goluža, objasnio dvoznačnost naslova i zaključio da „Metastaze jedne revolucije“ ne pripadaju u beletristiku, nego su izrazito znanstveno djelo.

Prof. dr. Božo Goluža jedan je od recenzenata knjige, dok je drugi recenzent dr. fra Robert Jolić, koji je sinoć također dao svoj osvrt na knjigu.

– Autor se, u maniri vrsnog i profesionalnog povjesničara, potrudio oko svih elemenata koji jednu ovakvu studiju čine vrijednim i nezaobilaznim djelom vezanim za tematiku Hercegovine i Drugoga svjetskog rata. Ponajprije, potrudio se pronaći relevantne izvore, jer bez njih je svaka studija manjkava i uvijek podložna mogućnosti pogrješna ili barem pristrana zaključivanja. Potrudio se otići u Beograd, gdje je u Vojnom arhivu pronašao nadasve vrijedna izvješća partizanske provenijencije koji su, usuđujem se reći, bili najplodonosniji i najkorisniji za konačno oblikovanje zaključka. Već je prije autor pronašao brojne presnimke izvornih dokumenata koje su čuvaju u Arhivu Hercegovine, a različite su provenijencije, dakle svih sudionika rata. Ako se tome dodaju i brojni drugi izvori, iz raznih drugih arhiva, što u Hercegovini, što dalje, državnih, crkvenih, kao i brojne zbirke raznovrsne građe, a da o literaturi i ne govorimo, onda se stvorila uistinu jedna respektabilna podloga koja je autoru omogućila veoma prodoran i dubok uvid u onodobna zbivanja – kazao je dr. fra Robert Jolić.

Franjevac i povjesničar također je istaknuo kako prof. Šarac u svojoj knjizi „paralelno“ prati dokumentaciju iz različitih izvora koja obrađuje iste događaje, ali i da je narod u Hercegovini „narodno-oslobodilačku vojsku“ doživljavao kao zločinačku.

Nakon što su recenzenti dali svoje osvrte na knjigu i sam autor obratio se velikom broju nazočnih u hotelu Brotnjo i to uputivši riječi zahvale svima bez čije suradnje, pomoći i podrške knjiga ne bi ugledala svjetlo dana.

U završnom promišljanju svoje knjige autor je zapisao kako se nasilje vrti u krug, pri čemu se izmjenjuju počinitelji i žrtve. Baš kao i u napisanim knjigama iz triologoije izmjenjuju se i godišnja doba, no nasilje ne prestaje nakon zime 1945. godine. Potvrđuje to i pjesma „Sude mi“, napisana u novijoj povijesti, koju su sinoć izvele Marijeta i Leonarda Šarac.

Već smo kazali kako prof. Šarac o teškim vremenima za hrvatski narod planira progovoriti kroz historiografsku triologiju, a o čemu planira pisati u trećem dijelu postalo je jasno nakon što je Sanja Pehar pročitala ulomak knjige „Metastaze jedne revolucije“ koji nosi naslov „Baština komunizma“.

U ovom odlomku istaknuta je činjenica kako o razdoblju od 1945. do 1990. još uvijek nerado pričamo i imamo malo objavljenih knjiga te da je posebno malo provjerljivih, provjerenih, kritički obrađenih i znanstveno napravljenih studija o životu s komunistima, u komunizmu i pod komunizmom.