Autohtone sorte

Vinogradarstvo i vinarstvo u Brotnju imaju dugu povijest i danas područje Brotnja predstavlja svojevrsni raj što ga priroda može podariti. U Brotnju se od davnina živjelo od proizvodnje grožđa i vina. Žilavka i blatina , kao dvije visokokvalitetne, autohtone sorte vina nadaleko su poznate i priznate.

O njihovim kvalitetama svjedoči i povelja bosanskog bana Tvrtka iz 1353. godine koji u glasovitoj Čitlučkoj ispravi govori o kvalitetnom vinu s ovog područja. Broćansko vino kušao je i blagopokojni papa Ivan Pavao II. za vrijeme svoga pastoralnog boravka u Bosni i Hercegovini 2003. godine.

Na području Brotnja, Žilavka i Blatina i vinogradarstvo kao da oduvijek postoje. Brotnjo je najveći vinogradski kraj na prostoru Hercegovine pa i šire.

Nekadašnji župnik Župe Brotnjo fra Petar Bakula pisao je u svome šemantizmu o središtima vinarstva u Brotnju. Tako za Vionicu kaže da je mjesto vina; za Paoču da se odlikuje proizvodnjom izvrsnog vina i Blizancima kao najljepšem kraju broćanskoga polja u kojem se proizvode odlična vina.

Proces uzgoja vinove loze i grožđa u Brotnju je zbog niza negativnih čimbenika dugo stagnirao. On je posebno bio izražen u vrijeme komunizma u kojemu je područje zapadne Hercegovine dugo i sustavno zapostavljano od strane tadašnjih vlasti. Jedan od razloga za takvu politiku bio je i imidž Hercegovine kao regije u kojoj se “njegovala” svehrvatska politika te time nije bila u potpunosti pogodna regija za tadašnje vlasti.

Drugi negativni faktor koji je utjecao na stagnaciju Brotnja bio je rat 90-ih godina u kojemu su uništeni brojni proizvodni pogoni a samim time bila je smanjena gospodarska djelatnost Brotnja. Ponovno rađanje i procvat gospodarstva događa se nakon rata a on se očituje razvojem privatnog turizma i osnivanjem novih poduzeća.

Gospodarskom razvoju ovog kraja pridonijelo je i otvaranje novih privatnih vinarija za proizvodnju vrhunskih i kvalitetnih vina, iako treba naglasiti da je i u komunističkoj Jugoslaviji bilo privatnih poduzetnika/vinara iz Brotnja koji su uspješno plasirali svoje proizvode na tržište.

U općini Čitluk danas je registrirano 20-ak vinarija, a svaka od njih na svoj način diljem Europe distribuira kvalitetno vino što je dokazano vrijednim priznanjima na brojnim sajmovima diljem naše regije.

Jedan od fenomena vinogradarstva Brotnja jesu i kameni vinogradi koji predstavljaju pravu turističku atrakciju. Vinogradi iz kamena, uz sunčevu svjetlost i vodu iz Neretve proizvode visokokvalitetno kameno vino. Kameni vinogradi nalaze se u mjestu Blizanci i zasađeni su prije 26 godina na površini od 100 hektara.  Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorilo u oazu obilja i ljepote. Pretpostavljajući da je osobnost vina u velikoj mjeri uvjetovana karakterom ambijenta-kamena na kojemu se grožđe proizvodi, proizvođač je vino nazvao “kameno” i kao takvo počelo se proizvoditi 1990. godine.

Brotnjo se može pohvaliti i činjenicom da se u Gradnićima nalazi najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini kojega je davne 1855. godine sagradio tadašnji župnik fra Petar Bakula.

Danas je taj podrum turistička atrakcija na temelju kojega se zorno prikazuje vrijeme u kojem se odvijao život Brotnjaka u vrijeme turske okupacije.

Sa svrhom promocije Brotnja kao vinarskoga kraja, koncem 2006. godine pokrenut je projekt “Vinska cesta Hercegovine”.

Kroz ovaj projekt stvoren je imidž Hercegovine, Brotnja kojim se ovaj kraj pozitivno promovira u Europi i svijetu.

O vinu su u Brotnju ispjevane mnogobrojne pjesme i bećarci, održano mnoštvo umjetničkih izložbi, a svake godine, u čast berbi grožđa, u rujnu se u Čitluku održava kulturno-gospodarsko-turistička manifestacija “Dani berbe grožđa”. Bez obzira na sve, Brotnjo je kraj koji će svakoga gosta počastiti vrhunskim i kvalitetnim vinom i u kojem će svaki gost osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete ovog plodnog kraja.

ŽILAVKA

O podrijetlu imena Žilavke teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa, kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći: Nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Brotnju, u Hercegovini, gdje je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom Hercegovine.

Trs žilavke raste uspravno, bujno. Iz njega u proljeće i tijekom vegetacije izbijaju brojne mladice kratkih internodija s glatkom rebrastom korom smeđežute boje, koja se na nodijima prelijeva u spektar smeđe do ljubičaste boje. Listovi na mladicama su srednje veliki do veliki, simetrično građeni, obično petodijelni s peteljkinim sinusom u obliku slova V, otvorenim ili potpuno preklopljenim.

Lice lista je svjetlozelene boje, a naličje lista za nijansu svjetlije. Površina lista na licu je glatka, a naličju dlakava. Rub lista je nazubljen tupim zupcima. Zelena boja nervature lista pri osnovi poprima crvenkaste tonove. Cvijet je morfološki funkcionalno hermafroditan, što omogućuje samooplodnju i stranu oplodnju, pa ne dolazi do pojave nepotpune oplodnje-rehuljavosti grozda. Zavisno od godine u Brotnju žilavka cvijeta koncem svibnja do početka lipnja ili u pravilu oko tjedan dana prije cvjetanja sorte Blatina.

Bobice su srednje velike do velike, okrugle, obojene nijansama od zeleno-žutih do žuto-jantarnih tonova. Grozdovi žilavke srednje su veliki s masom od 150 do 200 grama, piramidalnog ili cilindričnog oblika do tri sugrozdića na odrvenjeloj peteljci. Kompaktnost grozda varira i u vinogradima susrećemo lagano rastresite do vrlo zbijene grozdove. U vezi s ovom osobinom grozda tumači se i uočena različita osjetljivost bobica prema truleži u kišovitim jesenima.

Zapaženo je da je grožđe žilavke u plantažnim vinogradima u kojima trsovi formiraju daleko gušći sklop, izvrgnuto nešto jačim napadima truleži grožđa nego kod individualnog uzgoja “uz kolac”. Ta osobina bila je nepoznata starim vinogradarima koji su uzgajali žilavku na ekstenzivan način. Od kultivara žilavke proizvode se kvalitetna, a s probranih položaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do 15% Krkošije i Bene, također autohtonih kultivara (sorata) Hercegovine. Divna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt – izdvajaju žilavku iznad drugih vina. Žilavka je jako vino s 12-14 vol. % alkohola, 5- 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l.

Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u boci. Brotnjaci je rado piju uz janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz “mišine” (mijeha), pršut. Posluživati je obvezatno rashlađenu na temperaturi 10-12 ºC.

BLATINA

Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. On ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što su Alicante Bouschet (Kambuša), Gamay (Game), Merlot, Vranac i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine.

Zbog kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, reže se kratko na reznike, ali i mješovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi povećanja rodnosti. Rodnost joj je obilna i redovita ukoliko joj je oplodnja normalna. Vršci mladica Blatine su savijeni, zelenkasti, pahuljasto obrasli, a mladi listići na rubu crvenkasti.

Odrasli list je na rubu crvenkast ili draguljast, srednje velik ili velik, pravilan peterodijelan do sedmerodijelan: prostrani sinusi sežu do polovine plojke, ili su plići, uski obično zatvoreni. Sinus peteljke je eliptičan, preklopljenih rubova. Lice lista je tamno zeleno bez dlačica, a naličje lista praktički bez dlačica osim na rebrima gdje se nalaze sitne čekinjice. Peteljka lista je kraća od glavnog rebra, jasnocrvena.

Zreo grozd je širok, velik i rastresit. Zrele bobice su dosta velike, nejednake, ako su manjkavo oplođene, crnomodre, izmiješano s ljubičastim, okrugle. Kožica je tanka, a meso vrlo sočno, sok neobojen i specifičnog je sortnog okusa. Rozgva je debela, crvenoljubičasta, na malo istaknutim koljencima tamnija; članci razmjerno kratki. Rast je snažan, poluuspravan. Blatina traži suha i umjereno vlažna tla na toplijim položajima. Ne podnosi vlažne položaje. Uzgaja se nisko ili povišeno, reže kratko na reznike, ali i mješovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi povećanja rodnosti.
Otpornost prema peronospori i truljenju grožđa je slaba.

Blatina se smatra kvalitetnom sortom koja s odabranih položaja i uz stručnu vinifikaciju daje renomirana crna vina. Blatina daje kvalitetna ili vrhunska crna (crvena) vina proizvedena od istoimene sorte grožđa uz dodatak 15% sorata “oprašivača” koji joj pomažu pri oplodnji (Alicante Boushet, Gamay, Trnjak, Plavka). To je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta.

Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti. Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta,. Pije se polako, čisto, tempirano 18-20 ºC iz lijepo oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva broćanska ljetna žega.