U četvrtak, 7. 11. ove godine u Hrvatskom slovu i Galeriji AZ održana je promocija romana književnika Mate Grbavca “Zemlja Hercegova”. Promotor je bio prof. dr. sc. Ivo Lučić, a prof. dr. sc. Božo Skoko zbog ranije preuzetih obveza nije mogao nazočiti, ali je njegov osvrt na roman pročitala Jasminka Plepelić.

U ime domaćina nazočne je pozdravio i zaželio dobrodošlicu književnik Stjepan Šešelj, koji je i ovom prigodom istaknuo dobru suradnju sa Ogrankom Matice hrvatske u Čitluku i Hrvatske kulturne zaklade.

Prigodnom riječju obratio se i nakladnik knjige Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku koji je ovom prigodo istaknuo, „ književnik Mate Grbavac je ugledni profesor, koji je duže vrijeme ravnatelj jedne od najstariji gimnazija u Hercegovini – Gimnazije u Ljubuškom, veliki mecena kulture i povijesti, pokretač značajnih društvenih aktivnosti; erudit i inicijator, te pokretač najznačajnijih nacionalnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata u modernoj povijesti ljubuškog kraja … sve što radi, radi iz duše i srca…vodilja, nit armirana duhovnom ozbiljnošću, cizelirana lijepim izričajem i preciznošću…“

Tijekom predstavljanja romana književnika Mate Grbavca “Zemlja Hercegova” prof. dr. sc. Ivo Lučić više je puta istaknu posebnosti Hercegovine, te da je riječ je o romanu čiju je radnju autor smjestio u 15. stoljeće, sudbonosno i tragično stoljeće za naš narod. To je priča o velikim vojvodama Humske zemlje, hercegu Stjepanu, Sandalju Hranjiću, o kraljici Katarini, kraljevima Bosanskog kraljevstva Stjepanu Tomašu Kotromaniću, Stjepanu Tomaševiću, osmanlijskim osvajanjima i padu Bosne. Sudionici tih povijesnih događanja sami pričaju priču o sebi, o vremenu u kojem žive, o svojim snovima, pobjedama i porazima.

Autor romana književnik Mate Grbavac se zahvalio svima koji su mu pomogli u organizaciji ovog događaja. Kaže kako se odlučio napisati ovaj roman jer ga lik i djelo hercega Stjepana fasciniraju, iako su ovog velikog vojvodu Humske zemlje mnogi ocrnjivali te o njemu postoje oprečna mišljenja.

„Ja nikad nisam upoznao Hercegovca koji se stidi što je Hercegovac. Nema Hercegovca koji bi prihvatio da je netko drugi. S ponosom nosiš taj nadimak, to podrijetlo, ali kada se spomene herceg Stjepan po kojem je Hercegovina dobila ime, onda imamo oprečna mišljenja. On je obranio Hercegovinu, on ju je obranio i za nas“, rekao je Grbavac te objasnio je zašto se odlučio napisati roman o dobu u kojem je živio herceg Stjepan, „Dugo vremena sam razmišljao o hercegu Stjepanu, jer je intrigantna ličnost i osnivač Hercegovine. Ja ne znam da na svijetu ima puno zemlja koje su dobile ime po svom osnivaču. Herceg Stjepan je živio u jednom zaista turbulentnom, sudbonosnom, tragičnom vremenu u kojem je na sve načine pokušao svoje vojvodstvo sačuvati od svih onih koji su na njega nasrtali. On je uspio diplomatskim manevrima okrenuti nepovoljnu situaciju u svoju situaciju da sačuva Hercegovinu. To je jedna ličnost koja je bila nevjerojatno inteligentna i pametna. Nije imao ni silnu vojku, nije imao ni silno bogatstvo, ali je on, i poslije njega njegovi sinovi, u odnosu na Bosnu, sačuvao Hercegovinu punih dvadeset godina. Nevjerojatno je što je herceg bio tolerantan čovjek. Kada je došlo do progona krstjana iz Bosne, on ih je sve primio u Hercegovinu. Bio je čovjek koji je osjetio da treba braniti čovjeka, a ne nekakvu ideju koja je propala ili ne znam što. Mnogi su ga ocrnjivali, ali bespotrebno i s krivim argumentima. On je za mene čovjek kojem bi u Ljubuškom trebalo podignuti spomenik“.

Kako mlada akademska umjetnica Megi Kunštek, mag.edu.lik.umj. iz Međugorja doživljava Hercegovinu sudionici programa mogli su vidjeti razgledavši izložbu slika „Hercegovina u srcu“ u Galeriji AZ – Hrvatskog slova. Petu, samostalnu izložbu akad. slikarice Megi Kunštek koja je se predstavila sa radovima u tehnici akril na platnu otvorila je akad. grafičarka Ana Šimić, predsjednica Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH te istaknuvši „da je kolegica Megi Kunštek ovom izložbom prikazala osebujnost svoga kraja, a čest motiv kojim je slikarica željela dočarati ljepotu Hercegovine su vinogradi u kojima nastaju glasovita broćanska vina.

Mlada autorica je tematskom izložbom klasičnih hercegovačkih motiva poput vinograda, šipka, smokve i grožđa, dah hercegovačke nostalgije na platnu prikazala publici večeras i ovih dana u Zagrebu. Jakim koloritom i snažnim potezom ali ujedno i ugašenom pozadinom, motiv stavlja u prvi plan. Kroz ove radove možemo proputovati natrag u topli dom djetinjstva kojem se uvijek vraćamo“, kazala je Ana te je svečano, pred mnoštvom posjetitelja otvorila samostalnu izložbu dvadeset slika različitih formata ove mlade hercegovačke slikarice za koju je predsjednica LU u FBiH , proglašavajući izložbu otvorenom, poručila kako predstavlja napredan mlađi stvarateljski naraštaj, prepoznat i izvan granica BiH.

Poslije promocije oživjela su ugodna sjećanja uz hercegovačke delicije. Zahvala ide svima koji su bili dio ove svečanosti lijepo pisane riječi i umjetnost.

Andrija Stojić