Prvi Sajam hrvatske knjige u Münchenu okupio je 20 autora i Ogranak Matice hrvatske iz Čitluka, koji su oduševili publiku dirljivim trenucima. Od poezije koja osvaja mlade do povijesti koja čuva od zaborava, hrvatska književnost je proteklog vikenda oživjela u srcu Bavarske. Ogranak Matice hrvatske iz Čitluka predstavio se sa desecima svojih naslova objavljenim samostalno i u suradnji s drugim ograncima Matice hrvatske, prvenstveno s ogrankom iz Münchena.

Svaki autor donosi svoju jedinstvenu priču – svijet u kojem riječi grade mostove između vidljivog i nevidljivog. Između ljudi koji vrište da bi se istina čula i onih koji je šapću u tišini. Svaki pisac otkriva sebe na papiru. Jer, kako je rekao jedan pjesnik, “Samo me papir uistinu poznaje” u tom trenutku stvaranja, kad riječi prestaju biti samo slova, a postaju odraz duše. Svaka priča je otvorena ruka, poziv u svijet gdje se najdublji strahovi, najtajnije želje i najiskrenije nade mogu dotaknuti bez jedne izgovorene riječi. Čarolija književnosti je kad ono što je teško izreći, najdublje dotakne ljude, a ono što je duboko skriveno izlazi na svjetlo.

Ta magija književnosti bila je opipljiva tijekom proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) u Münchenu, u Kulturnom centru Giesinger Bahnhof, gdje je Matica hrvatska, ogranak München, po prvi put organizirala Sajam hrvatske knjige. Okupivši dvadesetak hrvatskih autora iz Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovaj događaj postao je svojevrsno okupljanje riječi, kulture i književnog stvaralaštva.

Na Sajmu koji je svečano otvorila Klapa Croatia, sudjelovali su autori Tihomir Dujmović, Anita Martinac, Tomislav Đurasović, Ante Nadomir Tadić Šutra, Marijana Dokoza, Joso Živković, Anto Marinčić, Marko Jukić Martel, Ružica Zeljko, Ivana Ćurić, Sanda Lončar Ružić, Domagoj Jurašinović, Ornela Šumelj-Prskalo, Mirko Ćurić, Marko Jukić, Branko Marijanović, Tomislav Talanga, Silvijo Jergović, Srećko Marijanović, Ružica Zeljko koja je predstavila Ogranak Matice hrvatske iz Čitluka i svoja autorska djela slikovnice; „Priča o Pisanicama“ i „Zvjezdice“ koje su objavljene u suradnji OMH u Čitluku i OMH u Münchenu, te zbirku pjesama za djecu „Za tvoj osmjeh dijete“ objavljenu u sunakladništvu OMH u Čitluku i Opuzenu

Kroz povijesne priče, romane i poeziju koje su predstavljene, publika je dobila priliku zaroniti u dubine ljudskih emocija i razumjeti složene trenutke koji oblikuju naše živote. Mnoge od ovih priča osvijetlile su nevidljive niti koje povezuju prošlost i sadašnjost, otkrivajući kako naše povijesno naslijeđe utječe na današnje odluke i identitet.

Poseban naglasak stavljen je na pitanja osobnosti i podrijetla, istražujući kako korijeni oblikuju naše postojanje. Suvremeni životni izazovi prikazani su kroz prizmu osobnih borbi i dilema, dok su ljubavne priče otvarale širok spektar emocija – od strastvenih do najnježnijih trenutaka.

Društvene promjene i njihov utjecaj na pojedince također su zauzele značajno mjesto, pokazujući kako veće povijesne tokove doživljavamo na osobnoj razini. Snaga riječi pokazala se kao moćno oruđe za promjene, dok su ženski likovi kroz povijesne prizme dobili nove, dublje dimenzije. Kroz različite žanrove i stilove, priče autora koji su se predstavili na Sajmu, spojile su osobno i svjetsko, stvarajući mostove između pojedinca i čitavog ljudskog iskustva.

Autorska iskustva i generacijske razlike u interesu za hrvatsku povijest

Nekolicina autora istaknula je kako je najteži trenutak za njih kada moraju vraćati neprodane knjige s promocija. Srećom, u ovom slučaju vratio se samo mali broj primjeraka, što je svakako pozitivno. Međutim, zanimljiva je opažena tendencija kako knjige o političkoj povijesti Hrvatske najviše privlače pozornost starije generacije Hrvata. Čest je bio slučaj da bi kupac rekao: “Moj otac mi je rekao da kupim ovu knjigu…”

Riječi su to koje otvaraju važno pitanje: koliko su mlađe generacije Hrvata, bilo u iseljeništvu ili u domovini, zaista zainteresirane za istinu o ključnim političkim događajima iz hrvatske povijesti? Dok stariji čitatelji aktivno traže takve naslove, ostaje nejasno koliko mladi nastavljaju tu tradiciju ili pak imaju drugačije interese.

Odložio sam knjigu, ali kad sam čuo…

Sajam knjige u Münchenu pokazao je da i mlađe generacije mogu biti zainteresirane za poeziju, ali pod jednim uvjetom: da im se pjesništvo na pravi način predstavi. Najbolji primjer tog učinka bila je izjava jednog posjetitelja: “Kad sam vidio da je riječ o poeziji, odmah sam odložio knjigu. Ali onda sam čuo Antu Nadomira Tadića Šutru kako recitira svoje pjesme iz zbirke pjesama „Anera“ (OMH u Čitluku, 2024.) i kupio sam čak dvije zbirke.

Iskrena izjava posjetitelja Sajma dokaz je kako poezija ne bi trebala samo stajati na policama, već živjeti kroz izvedbu. Kad se pjesme čuju glasom, kad osjete emociju iza riječi, tada mogu osvojiti i one koji inače ne bi ni pogledali zbirku.

Djeca na Sajmu

Pored tradicionalnih promocija knjiga, održana je i posebna izložba literarnih i likovnih radova učenika hrvatskih škola u Bavarskoj, posvećenih 1100. obljetnici Hrvatskog kraljevstva. Djeca su svojim očima i maštom oslikala lik prvog hrvatskog kralja Tomislava – ključne figure naše povijesti čija je krunidba na Duvanjskom polju u 10. stoljeću označila početak hrvatske državnosti. Ta povijesna prekretnica nije samo dokaz trajnosti hrvatskog identiteta, već i temelj na kojem se i danas gradi naša nacionalna svijest.

Sajam knjiga u srcu Bavarske nije bio samo prostor za promociju književnosti, već i živa platforma za dijalog između pisaca i čitatelja te prilika za jačanje veza unutar hrvatskog iseljeništva.

Akademska slikarica Kristina Ćavar predstavila je samostalnu izložbu “Komadić djetinjstva”.

Kroz riječi, slike i susrete, Sajam hrvatske knjige u Münchenu postao je mjesto gdje se kultura očuvala, dijelila i nadahnjivala buduće generacije, a predsjednik Matice hrvatske ogranak München Marko Jukić kao i ostali članovi hrvatske zajednice se nadaju kako će Sajam postati tradicija.

Ogranak Matice hrvatske Čitluk