Sinoć su u Hotelu Brotnjo počeli 67. Dani berbe grožđa. Za početak ovogodišnje manifestacije Ogranak Matice hrvatske Čitluk pripremio je bogatu kulturnu večer, tijekom koje je predstavljena monografija „Agrar i agronomi Brotnja“ te otvorena izložba slika „Rujanove svečanosti“.

Uz autore, prof. dr. sc. Juru Belju i poznatog vinogradara i vinara Veselka Sivrića, mnogobrojnim nazočnima o važnosti nove knjige izdane u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk govorili su prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk, te prof. dr. sc. Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Agromediteranskog zavoda Federacije BiH.

– Autori su se potrudili oživjeti sjećanja starijih, educirati mlađe, približiti i prikazati zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka te da svako zrnce naše baštine prikupimo i javno prezentiramo. Jedan od opasnosti koja nam prijeti je opasnost gubitka identiteta, danas je posebice važno očuvati identitet i upravo zahvaljujući ovakvim entuzijastima, uzornim profesorima, agronomima, vinogradarima i vinarima sve više bilježimo i sve nam manje blijede uspomene – kazao je u uvodnom dijelu sinoćnjeg programa prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku.

Nakon toga biranim riječima o autorima i njihovom radu na monografiji posvećenoj agraru i broćanskim agronomima govorili su recenzenti ovog vrijednog djela prof. dr. sc. Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Agromediteranskog zavoda Federacije BiH. U svojim izlaganjima recenzenti su se složili kako je riječ o iznimno vrijednoj knjizi koja se zbog svog bogatstva može smatrati i monografijom.

– Prošlost imamo, ali moramo imati sadašnjost. Koristim ovu prigodu da kažem nešto ovoj knjizi. Cilj nam je bio da budućim generacijama predstavimo Brotnjo kakvo je nekada bilo i kakvo je danas. Ova je knjiga svojevrsna monografija i sadrži riznicu podataka o poljoprivredi Brotnja od antičkih vremena do danas. Vidi se da su Brotnjaci zahvaljujući ovoj broćanskoj zemlji živjeli i preživjeli. Svjestan sam da je danas pomalo nezahvalno govoriti i pisati o poljoprivredi i Brotnju jer sve manje broćanskih kućanstava živi isključivo od poljoprivrede. Brotnjo je, hvala Bogu, postalo poluurbana sredina. Brotnjak više nije ovisan samo o poljoprivrednoj proizvodnji – kazao je Veselko Sivrić i dodao kako je broćanska plodna zemlja zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima pogodna za uzgoj mediteranskih i nekih kontinentalnih biljnih vrsta, a na poseban način pogodna za uzgoj vinove loze, smokava, šipaka, maslina i sličnih kultura.

Uz navedeno Veselko Sivrić na sinoćnjem predstavljanju govorio je od dvije za Brotnjake veoma važne teme, a to su: uzgoj maslina i pitanje opskrbe vodom, odnosno navodnjavanje.

– Zamisao o pisanju ove knjige, zapravo kako svi ističu monografije o agraru Brotnja, sazrijevala je u meni dosta dugo. Na njoj sam počeo raditi čim sam otišao u mirovinu. Počeo sam „kopati“ po knjižnicama, arhivama, listati knjige, časopise i dokumente, a kasnije mi se u tom poslu pridružio i Veselko. Smatrali smo da je pisanje ove knjige naš dug struci kojom smo se bavili cijeli naš radni vijek, zapravo cijeli život. Bio je to dug i našem zavičaju, našem Brotnju – kazao je prof. dr. sc. Jure Beljo i naglasio kako su agronomi vjerojatno najbrojniji stručni ceh u Brotnju.

Monografija „Agrar i agronomi Brotnja“ na više od 300 stranica donosi nekoliko zanimljivih cjelina, od kojih je jedna posvećena upravo agronomima.

– Uložili smo veliki trud da opišemo i prikupimo podatke o svim agronomima iz Brotnja jer smo bili rasuti po Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu. I pored svih naših napora i truda kojeg smo uložili, moguće je da smo nekoga izostavili pa se takvima, ako ih ima, duboko ispričavamo. Isto tako moguće je da smo unijeli neki pogrešan podatak za nekoga, i njima se ispričavamo uz izreku: Tko radi taj i griješi – poručio je prof. dr. sc. Jure Belju uz napomenu kako je agronomska struka jako važna o čemu svjedoče i agronomi koji su kroz povijest bili dobitnici najvećeg znanstvenog i stručnog priznanja, Nobelove nagrade.

U drugom dijelu sinoćnjeg programa izložbom slika „ Rujanove svečanosti“ broćanskoj publici predstavila se širokobriješka slikarica Karolina Marušić. Akademska slikarica nažalost nije mogla nazočiti sinoćnjem otvorenju izložbe pa je njene pozdrave i ispriku nazočnima prenio njezin suprug Dane Marušić.

Više o autorici, izloženim slikama i njezinim dosadašnjim postignućima na otvorenju izložbe kazao je prof. Andrija Stojić, dok je Karolinina kćer Ivana Marušić izložbu proglasila otvorenom.