Doc. dr. sc. Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja HNŽ, održao je danas u Čitluku predavanje na temu „Primjena suvremenih elektronskih uređaja u utvrđivanju pravovremenog roka primjene pesticida u zaštiti biljaka“.

U svom predavanju predavač je napravio kratki osvrt na tri različita načina zaštite poljoprivrednih kultura: ekološku zaštitu, integriranu zaštitu i konvencionalnu zaštitu. Govoreći o primjeni ovih modela u BiH, doc. dr. sc. Perica Bulić je kazao kako je u BiH najraširenija konvencionalna zaštita te da je ovakav oblik zašite neprihvatljiv jer podrazumijeva tretiranje netom prije isteka roka ranije korištenog zaštitnog sredstva, sve kako bi poljoprivredne kulture bile pod „totalnom zaštitom“, što je svugdje u svijetu neprihvatljivo.

S druge strane ono što u BiH treba provoditi je integrirani zaštita biljaka ili barem napraviti preduvjete za provođenje ovakve zaštite biljaka.

– Integrirana zaštita je minimum koji je obvezan u zemljama Europske unije a on podrazumijeva da se prska svaki put kada je to potrebno i naravno dozvoljenim sredstvima. Da biste znali kada je potrebno prskati ili morate biti stručnjak ili biste trebali poslušati stručnjake – izjavio je doc. dr. sc. Perica Bulić i napomenuo kako HNŽ ima opreme dva i pol puta više od ostatka države. Naravno govorimo o opremi koja može biti od pomoći poljoprivrednim proizvođačima u utvrđivanju roka za primjenu pesticida, odnosno onoj koja prati ekonomski značajne štetnike i uvjete za razvoj biljnih bolesti.

Navedena oprema nabavljena je kroz donacije i uspješno je prikupljena prvenstveno zahvaljujući entuzijazmu svih ljudi u Zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja HNŽ. A uređaji kojima se trenutno raspolaže koriste se i za otkrivanje pokazatelja koji upućuju na pojavu štetnika ili na uvijete za razvoj bolesti.

– Mi pratimo, ako se radi o štetnicima, prvu pojavnost nekog štetnika i onda imamo, po mojoj procjeni, barem deset dana da se i ostali probude, spolno dozriju te da polože jaja iz kojih će se izleći ličinke i nakon toga napadati biljku. Da biste preventivno djelovali imate barem deset dana da ih eliminirate ili kemijskom zaštitom ili na neki drugi način. Što se tiče bolesti, radi se o sličnoj stvari. Za pojedine bolesti postoje programi koji kada svako nekoliko sekundi obrađuju klimatološke parametre od padalina, temperatura, vlažnosti zraka i ostalih parametara, utvrde da postoji vjerojatnost da će se razviti neki uzročnik bolesti i „napasti“ biljku, mi tada pišemo preporuku za zaštitu a tada se još uvijek radi o preventivnom djelovanju jer biljka još uvijek nije inficirana. Tu preporuku pišemo barem 4-5 dana ranije, odnosno ostavljamo poljoprivrednom proizvođaču dovoljno vremena da ne mora kasnije liječiti svoju biljku, nego da je preventivno zaštiti – objasnio je doc. dr. sc. Perica Bulić.

U cijelom sustavu uz stručnjake važnu ulogu imaju i suvremeni uređaji. Nazočnima na predavanju omogućeno je da instaliraju aplikacije sa pristupnim lozinkama, kako bi u svakom trenutku mogli vidjeti klimatske parametre i eventualne opasnosti od infekcije pojedinih bolesti biljaka i štetnika.

Oni koji nisu mogli nazočiti današnjem predavanju a željeli bi na vlastito računalo ili mobitel instalirati aplikaciju za dobivanje uvida u klimatološke prilike u svrhu zaštite bilja mogu to učiniti instaliravši aplikaciju Fieldclimate (verzija za mobitele dostupna je u trgovini Google Play) te se prijaviti uz korisničko ime: pescar i lozinku: pescar2018

Predavanje u Čitluk organizirano je u suradnji sa Službom za gospodarstvo Općine Čitluk.