Povijest

Ispis

stecak

Prvi povijesni spomen

Podru?je dananje op?ine ?itluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se, kako smo ve? kazali, 1306/07. godine u trgova?kim odnosima s Dubrovnikom. Taj do sada prona?eni najstariji nadnevak na?en je u dubrova?kom Povijesnom arhivu, to nas upu?uje na to da je Brotnjo u to doba bilo povezano s tim primorskim gradom jo u srednjem vijeku. Na ovom podru?ju do dananjih dana sa?uvan je ve?i broj ilirskih gomila i gradina, rimskih hramova, ostataka anti?ke i rimske kulturne batine, srednjovjekovnih, starohrvatskih crkvenih zgarita, starih turskih kula, bezbroj vrlo razli?itih ste?aka, tih "kamenih spava?a", koji svjedo?e o bogatom, burnom i umjetni?ki nadahnutom ivotu na ovom podru?ju. To su, uglavnom, najkra?e re?eno na neki na?in obiljeja prolosti Brotnja.

U Brotnju je sa?uvan veliki broj ilirskih gradina, a najpoznatije su u Hamzi?ima, Gradni?ima i Krehin Gradcu. U tim prapovijesnim spomenicima prona?eni su grobovi, oruje, te razne vrste nakita, kerami?kog posu?a i oru?a. Osim Ilira, na podru?ju Brotnja ivjeli su i Kelti u 4. i 3. stolje?u prije Krista. Na ovim podru?jima i Grci su imali zna?ajnog utjecaja. Osim Grka, i Rimljanima su bili zanimljiva ova podru?ja isto?ne obale Jadranskog mora, a njihovim dolaskom u ove krajeve opadao je utjecaj gr?ke kulture. Za vrijeme Rimljana u ovim krajevima, Brotnjo je teritorijalno pripadalo rimskoj provinciji Dalmaciji. Ostatci rimske materijalne kulture jo su vidljivi u mnogim naseljenim mjestima Brotnja i to u ?erinu, ?itluku, Krehin Gradcu, Tep?i?ima, Bileti?i Polju... Na ovim lokalitetima prona?en je rimski novac, rani ostatci graditeljske arhitekture, kameni spomenici, rimski crijep, keramika, razne alatke, nakit i oru?e.

Slavenska plemena, u vrijeme velike seobe naroda, dolaze u ove krajeve od 597. godine, a najintenzivnije naseljavanje zbilo se u VI. i VII. Stolje?u poslije Krista. upa Brotnjo, u to doba, pripadala je pokrajini Zahumlje, odnosno zapadnom Humu, koji se prostirao na sjeveru do Ivan planine, na jugu do Trebinja i Dubrova?kog primorja, a na istoku je grani?io sa upom Gacko, te na zapadu do Imotskog i Ko?erina. Srednjovjekovno Bro?no (kasnije se udoma?ilo ime Brotnjo) stalno se nalazilo u sastavu Humske zemlje.

Brotnjo pod turskom vla?u

Nakon pada Bosne i Hercegovine pod Osmansko (tursko) carstvo, 1463. godine, dolazi do pokoravanja i Hercegovine, pa prema tomu i Brotnjo potpada pod osmansku vlast, a cijela Hercegovina pokorena je padom Herceg Novog 1482. godine. Nakon porobljavanja cijele Bosne i Hercegovine pod tursku-osmansku upravu, nastala su teka vremena za domicilno stanovnitvo i to u trajanju od nepunih 500 godina.

U popisu stanovnitva, obavljenog od 1475. - 1477. godine u Brotnju, a radi uvo?enja poreza, spominju se imanja poreznih obveznika u selima Vionica, Pao?a, Dobro Selo, Lipno, kao i neka pusta i nenaseljena sela. Brotnjo je dolaskom Turaka odre?eno kao samoupravna jedinica - nahija u mostarskom kadiluku, u kojemu je ostalo sve do 1878. godine, do dolaska Austro-Ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu.

U Brotnju, kao i u cijeloj BiH, poslije osmanskih osvajanja, nastaje zastoj u razvoju gospodarstva, kulture i civilizacije. Doma?i narodni predstavnici ostaju bez vlasti. Jedino su predstavnici Katoli?ke crkve, u prvome redu franjevci, koji su ostale uz rijetke neporuene crkve i samostane i uz iznimne poteko?e, nastavili ?uvati povijesne i kulturne obi?aje i tradiciju doma?ega puka.


Oslobo?enje od Turaka

Poznati Hercegova?ki ustanak iz 1875. godine protiv osmanlijskog terora, u kojemu su sudjelovali i stanovnici Brotnja, imao je iroki me?unarodni odjek. Podrku su uputili ugledni Brotnjaci sa sastanka na Slunju koji su napisali pismo podrke ustancima u isto?nu Hercegovinu. Iz Blizanaca, i Me?ugorja krenuli su pojedinci u pomo? pobunjenicima. Bajo (Petar) Boi? ro?en 2. 2. 1849. iz Blizanaca bio je ?etovo?a pobunjenika. Uz Baju je stalno bio imun Vasilj iz Me?ugorje. imun je ?esto bio zamjenik ?etovo?e - vojvode. Ovom ustanku podrku su dale i neke susjedne drave i ira me?unarodna zajednica, te je dolo do poznatoga Berlinskog kongresa, na kojemu je donesena odluka da Austro-Ugarska monarhija okupira Bosnu i Hercegovinu. Okupacija je zavrena te iste 1878. godine.

Austro-Ugarska vlast u Bosni i Hercegovini ostala je do kraja Prvoga svjetskog rata 1918., od kada BiH postaje sastavnicom novonastale dravne tvorevine drave Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno drave 1929. godine proglaene Kraljevinom Jugoslavijom. U razdoblju Kraljevine Jugoslavije, u vremenu od 23 godine, u gospodarskom i kulturnom smislu nije se stanje mnogo promijenilo nabolje. Pu?anstvo Brotnja i dalje se bavilo uzgojem vinove loze i duhana. Ove grane poljoprivredne proizvodnje umnogome je unaprijedila Austro-Ugarska i to podizanjem suvremenih vinograda i izgradnjom duhanskih otkupnih stanica. U Brotnju je 1935. godine otvoren rudnik boksita, to je tada bilo jako zna?ajno za ovu malu sredinu.

U vrijeme stare Jugoslavije, zbog tekog ivota teaka i nemogu?nosti zaposlenja u zemlji, jedan dio stanovnitva iz Brotnja iseljava u prekomorske zemlje: Sad, Kanadu, Junu Ameriku i Australiju. U to doba nastala je poznata izreka: "Hercegovina sve naseli, sebe ne raseli".

Iz novije povijesti

U novoj socijalisti?koj Jugoslaviji, Brotnjo i Hercegovina, kao nerazvijeno podru?je, jo su vie primorani na iseljavanje, a poglavito ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stolje?a, ali ovoga puta najvie u Njema?ku i druge europske zemlje. Tih godina najvie je iselilo mladih ljudi. Neki od njih su se sa zara?enim novcem vratili u Brotnjo i svoj kapital uloili u otvaranje raznih obrtni?kih radnji i prera?iva?ku industriju.

S demokratskim promjenama u bivoj Jugoslaviji dola su nova i bolja vremena i za ovaj kraj. Dugo godina zapostavljano od bive komunisti?ke vlasti, Brotnjo je kona?no moglo odahnuti i po?eti ivjeti novim ivotom. Me?utim, rat koji je zahvatio i ovo podru?je utisnuo je svoj krvavi pe?at, uzeo svoje rtve i iz Brotnja. Njegovi sinovi hrabro su stali na branik slobode - u obranu svoje djedovine. I zato: jednu ?injenicu nikada ne bismo smjeli smetnuti s uma - sloboda koju danas uivamo, skupo je pla?ena i moramo je ?uvati i braniti kao najve?u vrednotu. Za nju su pali nai najhrabriji sinovi; njih 46 svoje je ivote uzidalo u temelje slobode. S pravom se kae da je sloboda najve?e blago poslije ivota. A nai su poginuli branitelji upravo to i dokazali jer su je cijenili vie nego vlastiti ivot. Zato im Brotnjaci duguju vje?nu zahvalnost, a njihova imena bit ?e vje?no upisana u povijest naega ?itluka, naega Brotnja, nae Hercegovine kao trajan uzor mla?em narastaju i kao jamstvo nae bolje budu?nosti. To se nikada ne smije zaboraviti.

Nakon zavretka Domovinskog rata krenuo je i gospodarski preporod ?itluka. Otvoreni su novi pogoni u industrijskim zonama u kojima je do izraaja posebno dolo malo i srednje poduzetnitvo. Op?ina koja je prije Domovinskog rata bila jedna od nerazvijenijih, u ovome poslijeratnom razdoblju postala jedna od razvijenijih i najnaprednijih u BiH.

Me?ugorje kao nezaobilazan ?imbenik svemu je dalo i daje svoj obol, pa je tako ono iniciralo i jo jedan povijesni doga?aj za ?itlu?ku op?inu - potpisivanje Povelje o prijateljstvu izme?u ?itluka i talijanske op?ine Fosso - pokrajina Venecija. Nakon dugogodinjega prijateljstva ro?enoga u ratu, kada je iz toga grada u Me?ugorje dopremana humanitarna pomo?, proistekla je ideja da se to istinsko prijateljstvo i okruni, a to se dogodilo 28. velja?e u ?itluku i 23. oujka u Fossou, kada je potpisana Povelja o prijateljstvu izme?u te dvije op?ine, to je svakako povijesni ?in koji se ne smije zaboraviti.

 

KONTAKT

kontakti

Op?ina ?itluk
Trg rtava Domovinskog rata 1
88260 ?itluk


Tel: + 387 36 640 500
Fax: + 387 36 640 537