Sve?ano obiljeena 175. obljetnica Matice hrvatske

Ispis

obljetnica Prigodnim programom Matica hrvatska obiljeila je u prostorijama Muzi?ke akademije u Zagrebu 175. obljetnicu utemeljenja, a sve?anosti je nazo?io i predsjednik Vlade Andrej Plenkovi?.


Matica hrvatska je dio povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske kulture, a osobito u njegovom najvanijem razdoblju, od javljanja nacionalne svijesti i narodnog preporoda, do ostvarenja samostalne i neovisne suverene hrvatske drave, rekao je dodavi kako joj je cilj bio izdavanje knjiga na hrvatskome jeziku, nunih za promicanje preporodnih ideja i knjievnih tekstova.

Podsjetio je kako je u Matici 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika i kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku pa su njezini potpisnici osu?eni, a rad Matice hrvatske je 1972. onemogu?en i zabranjen.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanovi? podsjetio je kako je Matica jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, utemeljena je 10. velja?e 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Drakovi?a, koji je bio i prvi njezin predsjednik. Po Damjanovi?evim rije?ima, svrha Matice hrvatske je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u podru?jima umjetni?koga, znanstvenog i duhovnoga stvaralatva te poticanje razvitka javnoga i drutvenog ivota.

Predsjednik Matice slova?ke Marian Tka? podsjetio je na ?vrste hrvatsko-slova?ke kulturne i politi?ke veze preko pojedinih kulturnih i vjerskih djelatnika Slovaka, koji su se poput zagreba?koga nadbiskupa Jurja Haulika odlikovali hrvatskim domoljubljem.

Predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika Boidar Petra? ustvrdio je kako Matica hrvatska nije samo tiskala vrijedne knjige, nego je svojim radom izgra?ivala hrvatski nacionalni identitet. Petra? je podsjetio i kako je zalaganjem i potporom Matice osnovano i Drutvo hrvatskih knjievnika.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusi? podsjetio na bliske veze izme?u Matice i Akademije to se ogleda i u tome da su od 24 dosadanja Mati?ina predsjednika njih 15 bili ?lanovi Akademije, uklju?uju?i i sadanjeg predsjednika akademika Stjepana Damjanovi?a.

Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskog naroda, ona je gradila i ?uvala hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, rekao je Kusi? dodavi kako ona od samih po?etaka spaja hrvatski sjever i jug.

Sve?anom obiljeavanju 175. obljetnice Matice hrvatske nazo?ili i zagreba?ki nadbiskup kardinal Josip Bozani?, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. elimir Pulji?, predsjednik meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanovi?, vie ministara te saborski zastupnici i predstavnici vlasti grada Zagreba, priop?eno je iz OMH ?itluk.

Kroz sveukupni rad, OMH ?itluk nastojao je sa?uvati posebnost i originalnost, to je prepoznato i nagra?eno od ?elni ljudi Matice hrvatske na zajedni?koj sjednici Predsjednitva i Glavnog odbora Matice hrvatske, koja je u lipnju 2009. godine odrana u Zagrebu, na kojoj je na prijedlog i inicijativu predsjednika OMH u ?itluku gospodina Andrije Stoji?a donesena jednoglasna odluka da se Glavna i Izborna Skuptina te najstarije hrvatske kulturne institucije odri 19. lipnja 2010. godine u ?itluku. To je prvi put u povijesti Matice hrvatske da se Glavna skuptina odrava izvan granica Republike Hrvatske. Tom je odlukom ?itlu?kom ogranku Matice hrvatske ukazano golemo priznanje, povjerenje i ?ast da bude doma?in tako zna?ajnog kulturnog doga?aja, kojeg je Ogranak Matice hrvatske u ?itluku u potpunost opravdao te po miljenju svih sudionika Glavne skuptine u?inio sadrajno i programski neponovljivim.

omh omh

 

KONTAKT

kontakti

Op?ina ?itluk
Trg rtava Domovinskog rata 1
88260 ?itluk


Tel: + 387 36 640 500
Fax: + 387 36 640 537